REDE Kompudor / Definisaun Badak konaba Internet !!!



Dala barak ita sempre rona no ko’alia liafuan internet maibe dala barak mos ita seidauk hatene lolos signifikadu husi internet no lor-loron ita sempre asessu ba internet no sai vitima ba internet razaun tamba ita sempre iha koneksaun ba internet  liu-liu iha area rede social hanesan facebook & whacaap nst...

  Internet mak hanesan (interconction networking),sai hanesan Rede komputador ne’ebe maka iha koneksaun no uza standar sistema global Transmission Control Protocol/Internet Protocol (TCP/IP). TCP maka hanesan pakote switching communications protocol ho lian protocol mak ligasaun pakote hoodi servi utilizador ema rihun ba rihun iha mundu tomak maka hanaran internet, Maneira konektor ou sirkuitu iha regra ida ne’ebe ho chamada Internetworking. Internet utilijasaun husi LAN MAN no WAN hanesan sistema komunikasaun husi komputador sira no rede komputador iha mundu tomak.

   LAN (Local Area Network), Hanesan rede ida ne’ebe  mak ita uza iha local ida hanesan                  fatin kursos  ka eskola nst…

MAN (Metro Politan Area Network),  Hanesan rede ida ne’ebe mak ita uza iha Municipio ida ba Municipio seluk.

WAN (Wade Area Network), Hanesan rede ida ne’ebe mak ita uza husi Nasaun ida ba    Nasaun sira seluk hanesan mundu tomak.

 

ISTÓRIA INTERNET

  Istória Internet hahú moris iha ambiente Guerra Fria (1945 – 1991) iha ne’ebe nasaun rua mak envolve hanesan US no URSS ne’ebe nasaun rua fahe malu iha bloku ida Sosialista  no seluk Kapitalista ne’ebe kompete ba poderes. No iha Internet sai hanesan rede rede teknolojia komputador, nasaun US Amerika uza atu bele passa informasaun ba malu hodi forma estrategia atu funu hasoru Russia.Iha momentu ne’eba komesa prototipu rede internet dahuluk hanaran ARPA ou ARPANET (Advanced Resarch Projeck Agency Netwwork). Iha loron 29 fulan outubro tinan 1969, mak estabelece ligasaun dahuluk entre University of California no Stanford Research Institute. Ida ne’e mak sai istória dahuluk wainhira haruka Email primeiru. Iha ona dekada 90 mak sientista fisiko no professor Britanico Tim Berners-Lee desenvolve navegador ou browser ida hanaran WORLD WIDE WEB (WWW). Iha rede mundial internet,iha tempu ne’eba konesidu internet ho “bomm da internet” wainhira mundu populariza browser foun (Intrenet Explorer, Netscape, Mozilla firefox, Google Chrome, Opera, Lynx nst…) no auementa numeru de usuarius browser.

  Primeiru ARPANET  liga koneksaun ba situs haat (4) maka hanesan “Stanford Research Institute”,  “University of California”, “Santa Barbosa”,  “University of  Utah”,  iha ne’eba sira forma uma redi intergadu iha tinan 1969, em geralmente ARPANET halo publikasaun iha tinan 1972 kompañia ne’e ninia projektu ne’e lao ba oin prosperar/haleu iha area hotu-hotu iha momentu ne’eba universitas hotu-hotu iha Amerika hakarak halibur hamutuk iha ne’e halo ARPANET difikuldade atu bele kontrola. Ho razaun ne’e ARPANET  hafahe ba departementu rua ida hanaran “MILNET” ne’e iha area departementu militares, ARPANET iha area seluk maka hanesan departementu nonmilitares, univrsidade iha momentu ne’eba halibur hamutuk rede rua ne’e hodi halo sai ba ida maka hanaran DARPA ikus mai halo renovasaun ba naran ne’e sai simples liu maka hanaran INTERNET..