Dala barak ita sempre rona no ko’alia liafuan internet
maibe dala barak mos ita seidauk hatene lolos signifikadu husi internet no
lor-loron ita sempre asessu ba internet no sai vitima ba internet razaun tamba
ita sempre iha koneksaun ba internet liu-liu
iha area rede social hanesan facebook & whacaap nst...
Internet mak
hanesan (interconction networking),sai hanesan Rede komputador ne’ebe maka iha
koneksaun no uza standar sistema global Transmission Control Protocol/Internet
Protocol (TCP/IP). TCP maka hanesan pakote switching communications protocol ho
lian protocol mak ligasaun pakote hoodi servi utilizador ema rihun ba rihun iha
mundu tomak maka hanaran internet, Maneira konektor ou sirkuitu iha regra ida
ne’ebe ho chamada Internetworking. Internet utilijasaun husi LAN MAN no WAN
hanesan sistema komunikasaun husi komputador sira no rede komputador iha mundu
tomak.
LAN
(Local Area Network), Hanesan rede ida ne’ebe
mak ita uza iha local ida hanesan fatin kursos
ka eskola nst…
MAN
(Metro Politan Area Network), Hanesan rede ida ne’ebe mak ita uza iha
Municipio ida ba Municipio seluk.
WAN (Wade Area Network), Hanesan rede ida ne’ebe mak ita
uza husi Nasaun ida ba Nasaun sira
seluk hanesan mundu tomak.
ISTÓRIA
INTERNET
Istória
Internet hahú moris iha ambiente Guerra Fria (1945 – 1991) iha ne’ebe nasaun
rua mak envolve hanesan US no URSS ne’ebe nasaun rua fahe malu iha bloku ida
Sosialista no seluk Kapitalista ne’ebe
kompete ba poderes. No iha Internet sai hanesan rede rede teknolojia
komputador, nasaun US Amerika uza atu bele passa informasaun ba malu hodi forma
estrategia atu funu hasoru Russia.Iha momentu ne’eba komesa prototipu rede
internet dahuluk hanaran ARPA ou ARPANET (Advanced Resarch Projeck Agency
Netwwork). Iha loron 29 fulan outubro tinan 1969, mak estabelece ligasaun
dahuluk entre University of California no Stanford Research Institute. Ida ne’e
mak sai istória dahuluk wainhira haruka Email primeiru. Iha ona dekada 90 mak
sientista fisiko no professor Britanico Tim Berners-Lee desenvolve navegador ou
browser ida hanaran WORLD WIDE WEB
(WWW). Iha rede mundial internet,iha tempu ne’eba konesidu internet ho
“bomm da internet” wainhira mundu populariza browser foun (Intrenet Explorer,
Netscape, Mozilla firefox, Google Chrome, Opera, Lynx nst…) no auementa numeru
de usuarius browser.
Primeiru
ARPANET liga koneksaun ba situs haat (4)
maka hanesan “Stanford Research Institute”,
“University of California”, “Santa Barbosa”, “University of Utah”,
iha ne’eba sira forma uma redi intergadu iha tinan 1969, em geralmente
ARPANET halo publikasaun iha tinan 1972 kompañia ne’e ninia projektu ne’e lao
ba oin prosperar/haleu iha area hotu-hotu iha momentu ne’eba universitas
hotu-hotu iha Amerika hakarak halibur hamutuk iha ne’e halo ARPANET difikuldade
atu bele kontrola. Ho razaun ne’e ARPANET
hafahe ba departementu rua ida hanaran “MILNET” ne’e iha area departementu militares, ARPANET iha area seluk
maka hanesan departementu nonmilitares, univrsidade iha momentu ne’eba halibur
hamutuk rede rua ne’e hodi halo sai ba ida maka hanaran DARPA ikus mai halo renovasaun ba naran ne’e sai simples liu maka
hanaran INTERNET..
1 Komentariu
Hafurak,ita nia blogger iha tempu tuir mai.
ReplyDeleteDepartamentu:INFORMASAUN AUTOMATIKA.🥰
Post a Comment